Home ZDRAVLJE Virus gripa i nije tako bezazlen kao što mislimo,evo par saveta kako da se zaštite od virusa

Virus gripa i nije tako bezazlen kao što mislimo,evo par saveta kako da se zaštite od virusa

0
Virus gripa i nije tako bezazlen kao što mislimo,evo par saveta kako da se zaštite od virusa

Za koga je naročito grip opasan ?

  • Opasan je za sve ljude,nezavisno od godina i zdravstvenog stanja, jer tokom epidemije mogu nastradati i potpuno zdrave osobe. U tim periodima naročito je mnogo smrtnih ishoda kod osoba starijih od 65 godina, mladje dece i trudnica.

Koji su prvi simptomi gripa?

  • Grip obicno posle kratkog vremena (do 2 sata) daje simptome slabosti i groznice. Telesna temperatura vec u prvim satima obolevanja dostiže maksimalni nivo (38,5 do 40 stepeni ),uz istovremenu pojavu drugih simptoma intoksikacije, a to su:
  • jeza i drhtavica
  • glavobolja i vrtoglavica
  • bolovi u mišićima i stomaku,zglobovima, očnim jabucicama
  • mučina , povraćanje
  • poremećaj sna

U nizu slučajeva porast telesne temperature može biti jedina manifestacija obolenja. Teži oblici gripa praćeni su povišenom temperaturom ,buncanjem, halucinacijama, moždanim poremećajima s grčevima, sputanošću ili gubitkom svesti, sitnozrnastim osipom, obično na licu i vratu.

Kakve mogu biti komplikacije u slučaju gripa?

  • Jedna od najčešćih komplikacija jeste pneumonija, to jest upala pluća, zatim zapaljenje sinusa, upala uha i čeonog sinusa, sinusitis, angine…Komplikuje se i svako hronično oboljenje – i infektivno i ono somatsko ( kardiovaskularni sistem, urinarni trakt, disajni sistem). Moguće su neurološke komplikacije uklučujući encefalitički sindrom i hemografički meningitis. U slučaju hipertroksičnog oblika gripa moguća je akutna koronarna insuficijencija ,Rejov sindrom (toksička encefalopatija, akutna insuficijencija jetre).

O važnosti vakcine:

Znamo da se gripom možemo zaraziti putem vazduhai kapljica. A šta je sa polnim kontaktima?

  • Izazivač gripa lokalizuje se u gornjim delovima disajnih puteva. Osnovni faktor prenošenja jeste vazduh.Prema tome pri polnom kontaktu nije moguća zaraza, ali ako uzmemo u obzir bliski kontakt obolele osobe sa onom zdravom, onda je verovatnoća zaraze veoma velika. Ali to se desava preko vazduha i kapljica.

Lekari savetuju vakcinaciju ali neki ljudi ne veruju vakcinama. Šta uraditi ?

  • Ako želite da spasite sebe i svoje bližnje od zaraze gripom, onda se vakcinišite. Statistika svedoči da su vakcine protiv gripa sposobne da zaštite više od 80% vakcinisanih odraslih ljudi i dece, ali i da spreče do 50% smrtnosti starijih osoba tokom epidemije.

Kad počinje vakcinacija?

  • Vakcinacija odraslih počinje u jesen, a masovna vakcinacija obično se završava do kraja novembra. Besplatna je za odredjene kategorije stanovništva (starije osobe, hronični bolesnici ).Naravno o vakcinaciji svako mora da se posavetuje sa svojim lekarom. Treba uzeti u obzir da se imunitet osobe posle primanja vakcine u proseku formira tokom 21 dana.

Ko treba da se vakciniše?

  • Vakcinaciji prvenstveno podležu tzv. rizične grupe: deca od šest meseci i ona starija, učenici srednjih i viših obrazovnih ustanova, stariji od 60 godina, osobe sa hroničnim obolenjima pluća i kardiovaskularnog sistema, gojazni ljudi kao i trudnice. Pre vakcinacije obavezna je konsultacija sa izabranim lekarom.

Da li odredjene kategorije profesija treba obavezno da se vakcinišu?

  • Naravno. To su medicinski i prosvetni radnici, vojna lica, saradnici ministarstva unutrašnjih poslova i sličnih službi, radnici komunalnih službi, društvene ishrane.

Kako se odredjuje tip gripa protiv koga se treba vakcinisati?

  • U sastav vakcina za prevenciju ulaze aktuelni sojevi izazivača ( dva soja gripa tipa A – A(H1N1) i A(H3N2) i jedan soj virusa gripa B).

Komplikacije posle vakcinacije praktično nema.

  • Njih praktično nema. Ali da bi se rizik sveo na minimum,najbolje je posavetovati se sa lekarom. Pacijent treba da bude sasvim zdrav, a ako postoji hronično oboljenje, onda je bitno da ono ne bude u akutnom obliku. Intolerancija (nepodnošenje) kokošijeg belanceta takodje može biti kontainikacija.

Može li se ukloniti bol koji nastaje na mestu vakcine (posebno kod dece) ?

  • Savremene igle za vakcinaciju praktično ne stvaraju bol. A žive vakcine protiv gripa daju se intranazalno, tako što se prskaju u nosne šupljine.

Treba li se vakcinisati svake godine?

  • Nažalost treba. To je povezano sa stalnom promenjivošću virusa gripa. Zbog toga se antigeni sastav vakcina protiv gripa svake godine obnavlja.

Da li se od gripa može oboleti i posle vakcinisanja ?

  • Prema medicinskoj statistici vakcinisani gradjani mogu oboleti od lakšeg oblika gripa. S druge strane, medju umrlima od komplikacija izazvanih gripom praktično nema vakcinisanih osoba.

Da li nas vakcine spasavaju od akutnih respiratornih virusnih infekcija i akutnih respiratornih obolenja?

  • Vakcina ne štiti od drugih izazivača respiratornih infekcija, ali uzmemo li u obzir to da ljudi obično pate od kombinovane infekcije, uključujući i onu virusnu, vakcinacija protiv gripa smanjuje učestalost teških oblika i u slučaju ovih infekcija.

Može li se grip lečiti narodnim metodama?

  • Grip je infektivno obolenje. Narodne metode neće delovati na njegove izazivače, ali mogu pomoći obolelom. Osnovno preporučeno sredstvo za sprečavanje dehidracije jeste konzumiranje velikih količina tečnosti.

Možemo li uzimati antibiotike prema svom nahodjenju?

  • Možemo ih uzimati ali samo po lekarskoj preporuci i ukoliko postoji opasnost da se virusnoj infekciji pridruži i bekteriska. Antibiotici ne deluju na viruse.

Kako negovati obolelog od gripa?

  • Pre svega bolesnika treba smestiti u zasebnu sobu.
  • Stariji članovi porodice i deca ne treba da budu u kontaktu sa obolelim. Ako ste bolesniku doneli hranu ili piće, stavite masku, a zatim lice i ruke operite sapunom, a masku ispeglajte.
  • Preventivno ispirajte nos rastvorom morske soli.
  • Nekoliko puta dnevno provetravajte sobu. U sobi odrzavajte vlažnost 40% do 60%. Veoma vlažan ili izrazito suv vazduh nepovoljno će delovati na bolesnika. Vazduh možete ovlažiti ako pored radijatora stavite šerpu sa vodom. Takodje, radijator možete prekriti vlažnim peškirom.
  • Bolesniku treba dati posebno posudje koje ce te kasnije isprati vodom i odgovarajućim deterdzentom. Zasebna treba da bude i posteljina, kao i peškir. Prilikom pranja oabavezno ih iskuvajte.
  • Takodje ne korisitite četku,češalj,manikir i pribor za brijanje obolelog.
  • Koristite maramice za jednokratnu upotrebu ,koje treba da bacite odmah nakon korišćenja.

Zanimljive činjenice o virusu gripa:

  • Virus gripa se pri zamrzavanju ne uništava – na temperaturi blizu nule on opstaje mesec dana. Upravo zato najviše se oboleva pri otopljavanju. S druge strane, običan sapun na mestu ubija virus gripa.
  • Gripom se možete zaraziti preko papirnog novca, gde se virus čuva više od dve nedelje.
  • Za odojče je najbolja vakcina protiv gripa – majčino mleko. Ako je majka obolela od gripa, antitela iz mleka prenose se na dete tokom dojenja. Mališan nikad neće dobiti grip od majke, pa ga zato ne treba odvajati od sisanja. Potrebno je samo da majka bude oprezna u uzimanju lekova.
  • Antipiretici ( lekovi koji obaraju temperaturu) doprinose širenju virusa po organizmu ,buduci da je normalna ili blago povišena telesna temperatura – raj za viruse. Zato odrasli ne treba da uzimaju antipiretike sve dok im temperatura ne predje 39 stepeni. Za decu je ta granica 38,5 stepeni celzujusa.
  • Aspirin u slučaju gripa može dovesti do smrti,naročito kod dece. Kombinacija virusne infekcije i acetilsalicilne kiseline, koja ulazi u sastav aspirina ,i nekih drugih sredstava može izazvati teško stanje.